Tema eseja: Dobro
Napišite esej na osnovi zadanih tekstova. Oblikujte ga prema ponuđenim smjernicama s jasnom
strukturom: uvodnim dijelom (postavljanje teze), središnjim dijelom (analizom i argumentacijom) i
zaključnim dijelom kao sintezom
Tekst 1
Naslada nam je naime potrebna onda, kad nam njezina nenazočnost zadaje bol, a kad bol ne
osjećamo, više ne trebamo naslade. Upravo zato tvrdimo, da je naslada početak i kraj blaženog
života. Nju smo naime spoznali kao naše prvo i prirođeno dobro, ona je ishodište svakog našeg
biranja i izbjegavanja i k njoj se navraćamo prosuđujući svako dobro prema tom duševnom stanju kao
prema sigurnom mjerilu. Budući da je to dobro prvo i prirođeno, ne biramo svaku nasladu, nego
mnoge od njih katkada mimoilazimo, kad iz njih proistječe za nas veća nelagodnost. Zato mnoge
bolove smatramo boljim od naslada, ako od dugotrajna podnošenja bolova stječemo veću nasladu.
Svaka je dakle naslada po tome, što odgovara našoj prirodi, nešto dobro, ali ipak ne smijemo birati
svaku, kao što je i svaka bol zlo, ali ipak ne treba svaku izbjegavati. Potrebno je stoga prosuđivati sve
to na temelju uspoređivanja i s obzirom na korist i štetu. Katkada se naime služimo dobrom kao zlom,
a zlom opet kao dobrom. Biti zadovoljan s malim smatramo također velikim dobrom ne zato, da
bismo se u svakom slučaju ograničili na malo, nego da bismo se, ako nemamo mnogo, zadovoljili s
malim u točnom uvjerenju, da u obilju najugodnije uživaju oni, koji ga najmanje trebaju, i da se ono,
što odgovara prirodi, lako dade pribaviti, a ono, što je isprazno, teško. Epikur, Etički nazori, u: Branko
Bošnjak, Filozofska hrestomatija II, Filozofija od Aristotela do renesanse
Tekst 2
Što to znači, molim vas, zašto se užitak ne bi mogao odijeliti od vrline? Očigledno, jer dobru je svaki
početak u vrlini, iz čijih zraka nastaje sve to za čim težite i što volite. Samo, kad bi vrlina i užitak bile
neodvojive, ne bismo vidjeli da su neke stvari ugodne, ali i sramotne, a neke uistinu čestite, ali opore,
jer ih treba ostvariti kroz patnju. Dodaj tome da užitak dolazi i u najsramotniji život, dok vrlina ne
dopušta da život bude zao, te su neki nesretni ne zbog nedostatka užitka, nego zbog užitaka samih, a
to se ne bi događalo da je užitak neraskidivo vezan uz vrlinu; vrlina je često bez užitka, a ne treba ga
nikad. Lucije Anej Seneka, Dijalozi
Smjernice za pisanje eseja
U eseju odredite i problematizirajte ove pojmove: zlo, dobro, blaženi život, vrlina, bol, naslada,
patnja, ugoda, razboritost, priroda čovjeka.
(Od deset ponuđenih birajte samo šest koji će se bodovati.)
1. Objasnite važnost užitka za dobar život. Protumačite Epikurovu tvrdnju da se ponekad služimo
dobrom kao zlom, a ponekad, obrnuto, zlom kao dobrom.
2. Objasnite važnost vrline za dobar život. Vodi li vrlina k sreći?
3. Objasnite tezu prema kojoj za ostvarenje vrline nije potreban užitak.
Jesu li vrline i užitci nužno suprotstavljeni?
4. Objasnite je li neko djelovanje prema vrlini nužno altruističko.
Znači li vrlina odricanje od užitka?
5. Objasnite što danas znači biti krjepostan.
Navedite u objašnjenjima i neke od predloženih primjera.
1. Navedite primjer koji opisuje odnos naslade i boli.
2. Navedite primjer kojim se objašnjava nespojivost vrline i užitka.
